Primjena bespilotnih letjelica u geološkim istraživanjima
Brzi razvoj tehnologije omogućio je u posljednjih nekoliko godina mogućnost široke primjene bespilotnih letjelica u različitim znanstvenim i inženjerskim granama. Potencijal primjene bespilotnih letjelica u geološkim istraživanjima prepoznao je Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju (HGIG) Hrvatskog geološkog instituta te je prvu bespilotnu letjelicu nabavio 2018. godine. Bila je to fixed wing letjelica, senseFly eBee Plus. Danas HGIG zavod posjeduje još i multirotor letjelice, senseFly Albris i Parrot Anafi Thermal.
Navedene letjelice su primjenjivane u različitim projektima unutar Zavoda, a mogu se izdvojiti:
- Snimanje klizišta u slučaju hitnih intervencija (primjer klizišta u Hrvatskoj Kostajnici)
- Snimanje klizišta sa svrhom praćenja pomaka unutar dužeg vremenskog perioda
- Izrada katastra klizišta na područjima bez guste vegetacije (primjer područja grada Kutine)
- Determiniranje pukotinskih sustava u karbonatnim stijenama (primjer snimanja na Kornatima)
- Određivanje iznosa denudacije na ogolinama na području Istre
- Usporedba različitih letjelica i senzora za potrebe praćenja denudacije na ogolinama
- Geološko kartiranje na temelju podataka dobivenih bespilotnim letjelicamaDetekcija podmorskog istjecanja slatke vode pomoću termalnih snimki
Podaci koji se mogu dobiti bespilotnim letjelicama su izrazito korisni i u geološkoj struci mogu značajno dopuniti i poboljšati podatke prikupljene klasičnim metodama kartiranja. Uz to ima i puno izazova koje treba riješiti. Dio ih je vezan za samo snimanje na terenu, a dio za obradu, interpretaciju i korištenje podataka.