Prvo izdanje skupa DroneDays se približava, a što se sve može očekivati i zašto biste ga trebali posjetiti rekli su nam organizatori skupa: Ivana Mikolić, Stjepan Bogdan, Matko Orsag i Frano Petric.
Kako je nastala ideja i koji su glavni ciljevi DroneDaysa?
Zračna robotika dosegla je značajnu zrelost u posljednjih nekoliko godina, uz stalan rast broja bespilotnih zrakoplovnih sustava, aplikacija, kao i uključenih poduzeća. Isti rast može se vidjeti u broju publikacija, radionica i prezentacija na konferencijama, što svjedoči o golemom istraživačkom potencijalu tog područja. Sa željom da okupimo stručnjake iz zajednica akademije, industrije i krajnjih korisnika te predstavnike regulatornih tijela u regiji, odlučili smo organizirati skup o bespilotnim letjelicama DroneDays. DroneDays će se održati od 26. do 27. ožujka 2019. na FER-u. Cilj je skupa DroneDays potaknuti interakcije i razmjene znanja i iskustava iz područja bespilotnih letjelica, a program će se sastojati od stručnih predavanja, demonstracija najnovijih tehnoloških dostignuća u zračnoj robotici u letačkoj zoni, i sajma vodećih industrijskih poduzeća u regiji.
Ideja za DroneDays nastala je u FER-ovom Laboratoriju za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) kao jedan od rezultata novog LARICS-ovog EU Obzor 2020 projekta “AeRoTwin – Twinning coordination action for spreading excellence in Aerial Robotics”.
– Ivana Mikolić, mag. ing.
Prvo izdanje DroneDaysa okupit će brojne stručnjake iz akademije i industrije. Kakav je odnos akademije i industrije u području bespilotnih letjelica?
Istraživanje i razvoj sustava bespilotnih letjelica u zadnjih 10 godina bilježi ubrzan rast. Više od 60 znanstvenih radova objavljeno je na dvije najveće znanstvene konferencije iz područja robotike u 2016. godini. Kada se pogleda broj znanstvenih radova na temu sustava bespilotnih letjelica objavljenih u najvažnijim časopisima po godinama i predstavljenih na međunarodnim konferencijama, jasno je da se radi o eksponencijalnom porastu. Isto vrijedi i za LARICS – u posljednje 3 godine objavljeno je 20 znanstvenih radova na ovu temu. Slični trendovi mogu se primijetiti i u industriji. Bespilotne letjelice tako su danas neizostavni element u industriji zabave, poljoprivrednoj industriji, ispitivanju raznih energetskih i industrijskih postrojenja, arheologiji i slično, što je jedan od razloga zašto su zanimljivo područje i za akademska istraživanja.
Članovi LARICS-a također su posvećeni istraživanju primjene bespilotnih letjelica za svakodnevne i industrijske potrebe. To pokazuje i činjenica da se u laboratoriju trenutno radi na tri velika projekta iz ovog područja: “SPECULARIA – Structured Ecological CULtivation with Autonomous Robots In Agriculture”, u kojem se istražuje primjena bespilotnih sustava u poljoprivredi; “MORUS – Unmanned system for maritime security and environmental monitoring”, gdje je cilj izgraditi jedan od trenutno najvećih autonomnih dronova u sklopu NATO-vog programa Znanost za mir i sigurnost; te AeRoTwin, koji će uvelike doprinijeti vidljivosti LARICS-a i FER-a, a time i Hrvatske, na europskoj i svjetskoj karti zračne robotike u akademiji i industriji.
– doc. dr. sc. Matko Orsag
Koji su trendovi u industriji po pitanju primjene bespilotnih letjelica?
Trenutno se u EU oko 1,5 milijuna bespilotnih letjelica koristi za zabavu, dok se tek oko 10 tisuća koristi u komercijalne svrhe (od toga najviše za snimanja i potrage iz zraka), dok ih se tek oko tisuću koristi u vojne svrhe unutar EU-a. U civilnoj upotrebi ističu se sljedeća područja primjene: energija, poljoprivreda, sigurnost, e-poslovanje i dostava, mobilnost i transport. Pretpostavlja se da će do 2035. biti potrebno oko 250.000 operatera sustava bespilotnih zrakoplova u Europskoj Uniji. Osim toga, danas se većina letačkih misija inspekcije obavlja s dva operatera, pilotom i inspektorom koji prati snimljene podatke. Razvojem programskih alata za obradu prikupljenih podataka u realnom vremenu potreba za posadom od dvije osobe će nestati. Oko 80% od 250.000 operatera bit će postojeće osoblje (npr. geodet) koje će završiti potrebno školovanje te će osim redovnih dužnosti (npr. priprema geodetskih elaborata) obavljati i letačke misije. Ovo će rezultirati s dodatnih 50.000 radnih mjesta zbog potreba školovanja operatera bespilotnih sustava.
U energetskom sektoru (proizvodnja i prijenos energije) bespilotni sustavi uglavnom se koriste za inspekciju infrastrukture – naftnih platformi, elektrana, vjetroelektrana, solarnih farmi, rafinerija, cjevovoda, plinovoda i električnih vodova. Za potrebe tzv. pametne i precizne poljoprivrede (smart and precise agriculture), dronovi igraju ključnu ulogu u dva aspekta: a) snimanje iz zraka za procjenu stanja usjeva i tla, i b) precizno špricanje usjeva s nižih visina.
Trenutno se najveći broj sustava bespilotnih zrakoplova u civilnoj upotrebi koristi za provedbu misija vezanih uz sigurnost društva i pojedinca. To uključuje nadgledanje granica na moru i kopnu, pomoć pri valorizaciji i popravku šteta nastalih prirodnim nepogodama (šumski požari, poplavei sl.), identifikaciju opasnih pojedinaca i bjegunaca, analizu prometnih nesreća, traženje i spašavanje na teško pristupačnim terenima i slične aktivnosti.
Od ostalih sektora potrebno je spomenuti građevinarstvo, telekomunikacije, osiguranje imovine, medije, filmsku industriju i zabavu te istraživanje. U građevinarstvu, već danas, prije početka radova i za vrijeme radova obavljaju se snimanja iz zraka kako bi se dobila cjelovita slika. U sektoru telekomunikacija već se danas obavljaju inspekcije infrastrukture (tornjevi), a kod osiguranja imovine bespilotne letjelice koristit će se za snimanje nekretnine prije sklapanja police osiguranja te u slučaju prijave štete. Mediji, filmska industrija i industrija zabave trenutno su pokretačka snaga industrije bespilotnih letjelica za civilnu upotrebu.
– prof. dr. sc. Stjepan Bogdan
Za vrijeme trajanja DroneDaysa održat će se sajam poduzeća i demonstracije u letačkoj zoni. Možete li nam otkriti nešto više o tome?
Jedan je od ciljeva DroneDaysa pospješiti dijalog između korisnika bespilotnih letjelica i pružatelja usluga, bilo da se radi o proizvođačima, distributerima ili operaterima, te pružiti svim stranama priliku za uspostavljanje novih suradnji. Sajam će potencijalnim korisnicima omogućiti ne samo da ostvare kontakt na štandu poduzeća koje ih zanima, nego i da izravno formuliraju svoje potrebe i želje kroz business-to-business sastanke. Istovremeno će sajam, koji će biti otvoren za sve zainteresirane posjetitelje neovisno o registraciji na DroneDays, omogućiti poduzećima promociju svojeg branda te predstavljanje svojih mogućnosti i usluga široj publici, kao i potencijalnim zaposlenicima. Zadržavajući standardan i već dobro uhodan format sajma kroz štandove poduzeća, željeli smo omogućiti zainteresiranima i da demonstriraju mogućnosti svojih sustava potencijalnim korisnicima, što će biti moguće u letačkoj zoni. Isto tako, letačka zona poslužit će i za demonstraciju rezultata aktualnih istraživanja unutar akademske zajednice, čime će se svim zainteresiranim sudionicima pružiti uvid u budućnost bespilotnih letjelica.
– dr. sc. Frano Petric
